
Pravila nonograma: brojevi, blokovi i razmaci
Nonogram je mreža praznih polja sa brojevima duž gornje i leve strane. Pravila su kratka: svaki broj je blok obojenih polja, blokovi idu redosledom kojim su napisani, a između dva bloka u istoj liniji je bar jedno prazno polje. Kada svaki red i kolona odgovaraju svojim brojevima, obojena polja čine sliku.
Šta znače brojevi kao „3 1 2“?
Brojeve reda čitajte sleva nadesno, a brojeve kolone odozgo nadole. „3 1 2“ znači tri bloka: prvo tri obojena polja zaredom, zatim jedno obojeno polje, pa dva obojena polja. Između blokova je bar jedno prazno polje. Pre prvog bloka i posle poslednjeg može biti koliko god praznih polja, ili nijedno.
Evo jednog načina na koji ti brojevi mogu da izgledaju u redu od 10 polja:

Jedan mogući raspored brojeva 3 1 2. Razmaci mogu da menjaju veličinu, ali blokovi zadržavaju redosled.
Brojevi govore veličinu i redosled blokova, ali ne i njihov tačan položaj. Pronaći položaj, to je cela zagonetka. Ako želite prve praktične poteze, naš vodič za rešavanje korak po korak počinje baš odavde.
Kako redovi i kolone rade zajedno?
Svako polje pripada jednom redu i jednoj koloni, i brojevi i jednog i drugog moraju da važe u isto vreme. Zato su nonogrami tako zadovoljavajući: polje koje dokažete u redu postaje činjenica za kolonu koja ga seče.
U praksi idete napred-nazad. Obojite šta možete u redovima, pa pogledajte kolone sa novim poljima, pa se vratite redovima. Svaki prolaz daje malo više, dok se slika ne sklopi.
Čemu služi iksić?
Iksić, ponekad tačkica, označava polje za koje znate da je prazno. Nije deo slike, ali je pola logike. U redu sa brojem 4 i iksićem u sredini blok ne može da stoji na strani gde je prostor prekratak. Kada obeležavate prazna polja, te činjenice su vam stalno pred očima.
U našoj igri prebacujete se između režima Bojenje za obojena polja i Prazno za iksiće. Brisanje čisti polje, a Poništi vraća poslednji potez. Na papiru jednako dobro radi mala tačka ili krstić.
Koje greške se najčešće prave na početku?
Većina grešaka je sitna i vrlo ljudska. Ove četiri su najčešće:
- Zaboravljen razmak. Dva bloka u istoj liniji se nikad ne dodiruju. „2 2“ uvek traži bar jedno prazno polje između dva para.
- Brojevi pročitani kao jedan broj. „1 1 2“ su tri bloka, a ne broj 112. Kada pišete svoje zagonetke, ostavite malo prostora između brojeva.
- Popunjavanje na osećaj. Polje koje „izgleda kao deo slike“ nije dokaz. Bojite samo ono što brojevi nameću.
- Neprecrtane gotove linije. Kada su svi blokovi u liniji postavljeni, sva ostala polja su prazna. Označite ih, inače linija i dalje izgleda nerešeno.
Svaka od njih lako se ispravi pomoću Poništi, i svaka je sve ređa posle nekoliko zagonetki.
Da li su Picross, Hanjie i Griddlers različite igre?
Nisu, koriste ista pravila. Nonogram je najčešće ime, nastalo po Non Ishidi, jednoj od dve osobe iz Japana koje su izmislile zagonetku. Picross, Hanjie, Griddlers i Pic-a-Pix su druga imena za istu ideju, ponekad sa nekim dodacima, kao što je boja. Naš vodič o drugim imenima za nonograme objašnjava odakle dolazi svako ime. Za kratku istoriju pogledajte članak o nonogramu na Vikipediji.
Isprobajte pravila na maloj mreži
Pravila se najbolje razumeju pod prstima. Otvorite laku zagonetku 5×5 i naglas izgovarajte svaki broj dok ga postavljate: „tri, razmak, jedan“. Kada se slika pojavi, pravila će vam već biti bliska. Zatim pogledajte kako raste težina nonograma i izaberite sledeći korak.
FAQ
Može. Red sa brojem 0, ili bez broja, potpuno je prazan. Odmah precrtajte sva polja u njemu.
Moraju. Brojevi reda čitaju se sleva nadesno, a brojevi kolone odozgo nadole, i blokovi se pojavljuju baš tim redosledom.
Ne u klasičnom crno-belom nonogramu. Između dva bloka u istoj liniji uvek je bar jedno prazno polje.
Skoro uvek. Obojena polja čine malu sliku od piksela, a ona je nagrada na kraju.


