
Pravila nonograma: brojevi, blokovi i razmaci
Nonogram je mreža praznih polja s brojevima uz gornji i lijevi rub. Pravila su kratka: svaki broj je blok obojenih polja, a blokovi dolaze redoslijedom kojim su napisani. Između dvaju blokova u istoj liniji je barem jedno prazno polje. Kad svaki redak i stupac odgovara svojim brojevima, obojena polja čine sliku.
Što znače brojevi poput „3 1 2“?
Brojeve retka čitajte slijeva nadesno, a brojeve stupca odozgo prema dolje. „3 1 2“ znači tri bloka: najprije tri obojena polja zaredom, zatim jedno obojeno polje, pa dva obojena polja. Između blokova je barem jedno prazno polje. Prije prvog bloka i iza posljednjeg može biti bilo koliko praznih polja, ili nijedno.
Evo jednog od načina kako ti brojevi mogu izgledati u retku od 10 polja:

Jedan mogući raspored brojeva 3 1 2. Razmaci mogu mijenjati veličinu, ali blokovi zadržavaju redoslijed.
Brojevi govore veličinu i redoslijed blokova, ali ne i njihov točan položaj. Pronaći položaj, to je zagonetka. Ako želite prve praktične poteze, naš vodič za rješavanje korak po korak počinje upravo ovdje.
Kako reci i stupci rade zajedno?
Svako polje pripada jednom retku i jednom stupcu, i oba skupa brojeva moraju vrijediti istodobno. Zato nonogrami donose toliko zadovoljstva: polje koje dokažete u retku postaje činjenica za stupac koji ga presijeca.
U praksi se krećete naprijed-natrag. Obojite što možete u recima, zatim pogledajte stupce s novim poljima, pa se vratite recima. Svaki prolaz daje još malo, sve dok se slika ne zatvori.
Čemu služi križić?
Križić, ponekad točkica, označava polje za koje znate da je prazno. Nije dio slike, ali je pola logike. Recimo da redak ima broj 4 i križić u sredini. Ako je prostor s jedne strane križića prekratak, blok ondje ne može stati. Označena prazna polja drže vam te činjenice pred očima.
U našoj igri prebacujete se između Boji za obojena polja i Prazno za križiće. Brisanje čisti polje, a Poništi vraća posljednji potez. Na papiru jednako dobro posluži mala točkica ili križić.
Koje se pogreške najčešće događaju na početku?
Većina pogrešaka je sitna i vrlo ljudska. Ove četiri su najčešće:
- Zaboravljeni razmak. Dva bloka u istoj liniji nikad se ne dodiruju. „2 2“ uvijek treba barem jedno prazno polje između parova.
- Brojevi pročitani kao jedan broj. „1 1 2“ su tri bloka, a ne broj 112. Kad pišete vlastite brojeve, ostavite malo razmaka između njih.
- Bojenje po osjećaju. Polje koje se za sliku „čini točnim“ nije dokaz. Bojite samo ono što brojevi nameću.
- Neprekrižene gotove linije. Kad su svi blokovi linije postavljeni, sva ostala polja su prazna. Označite ih, inače linija i dalje izgleda neriješeno.
Svaku od njih lako je ispraviti tipkom Poništi, a nakon nekoliko zagonetaka sve su rjeđe.
Jesu li Picross, Hanjie i Griddlers različite igre?
Nisu, pravila su ista. Nonogram je najčešći naziv, prema Non Ishidi, jednoj od dviju osoba iz Japana koje su zagonetku izmislile. Picross, Hanjie, Griddlers i Pic-a-Pix druga su imena za istu ideju, ponekad s dodacima poput boje. Naš vodič o drugim imenima nonograma objašnjava odakle koje ime dolazi. Za kratku povijest pogledajte članak o nonogramu na Wikipediji.
Isprobajte pravila na maloj mreži
Pravila najbolje sjednu kad ih osjetite pod prstima. Otvorite laku zagonetku 5×5 i izgovarajte brojeve naglas dok ih postavljate: „tri, razmak, jedan“. Kad se pojavi slika, pravila će vam već biti bliska. Zatim pogledajte kako raste težina nonograma i odaberite sljedeći korak.
FAQ
Može. Redak s brojem 0 ili bez ikakvog broja potpuno je prazan. Odmah prekrižite sva njegova polja.
Moraju. Brojevi se za retke čitaju slijeva nadesno, a za stupce odozgo prema dolje, i blokovi dolaze točno tim redoslijedom.
Ne u klasičnom crno-bijelom nonogramu. Između dvaju blokova u istoj liniji uvijek je barem jedno prazno polje.
Gotovo uvijek. Obojena polja čine malu sliku od piksela, i to je nagrada na kraju.


