
Pravila nonograma: brojevi, blokovi i razmaci
Nonogram je mreža praznih polja s brojevima uz gornju i lijevu ivicu. Pravila su kratka. Svaki broj je blok obojenih polja, blokovi idu redoslijedom kojim su navedeni, a između dva bloka u istom redu je barem jedno prazno polje. Kad svaki red i svaka kolona odgovaraju svojim brojevima, obojena polja čine sliku.
Šta znače brojevi poput „3 1 2“?
Brojeve reda čitajte slijeva nadesno, a brojeve kolone odozgo prema dolje. „3 1 2“ znači tri bloka: prvo tri obojena polja zaredom, zatim jedno obojeno polje, pa dva obojena polja. Između blokova je barem jedno prazno polje. Prije prvog i iza posljednjeg bloka može biti bilo koliko praznih polja, ili nijedno.
Evo jednog od načina kako ti brojevi mogu izgledati u redu od 10 polja:

Jedan mogući raspored brojeva 3 1 2. Razmaci mogu mijenjati veličinu, ali blokovi zadržavaju svoj redoslijed.
Brojevi vam govore veličinu i redoslijed blokova, ali ne i njihov tačan položaj. Upravo je u pronalaženju položaja cijela zagonetka. Ako želite prve praktične poteze, naš vodič za rješavanje korak po korak počinje upravo ovdje.
Kako redovi i kolone rade zajedno?
Svako polje pripada jednom redu i jednoj koloni, i oba niza brojeva moraju vrijediti u isto vrijeme. Zato nonogrami donose toliko zadovoljstva: polje koje dokažete u redu postaje činjenica za kolonu koja ga presijeca.
U praksi idete naprijed-nazad. Obojite što možete u redovima, zatim pogledajte kolone s novim poljima na mjestu, pa se vratite redovima. Svaki prolaz daje malo više, dok se slika ne zatvori.
Čemu služi krstić?
Krstić, ponekad tačka, označava polje za koje znate da je prazno. Nije dio slike, ali je pola logike. Red s brojem 4 i krstićem u sredini ne može smjestiti blok s one strane gdje je prostor prekratak. Kad označavate prazna polja, te činjenice su vam stalno pred očima.
U našoj igri prebacujete se između Boja za obojena polja i Prazno za krstiće. Brisanje čisti polje, a Poništi vraća posljednji potez. Na papiru jednako dobro služi mala tačka ili krstić.
Koje greške prave novi igrači?
Većina grešaka je sitna i sasvim ljudska. Ove četiri su najčešće:
- Zaboravljen razmak. Dva bloka u istom redu nikad se ne dodiruju. „2 2“ uvijek traži barem jedno prazno polje između parova.
- Čitanje brojeva kao jednog broja. „1 1 2“ su tri bloka, a ne broj 112. Kad pišete svoje brojeve, ostavite mali razmak između njih.
- Bojenje po osjećaju. Polje koje „izgleda kako treba“ za sliku nije dokaz. Bojite samo ono na šta vas brojevi tjeraju.
- Neoznačeni gotovi redovi. Kad su svi blokovi u redu postavljeni, sva ostala polja su prazna. Označite ih, inače red i dalje izgleda neriješeno.
Svaka od ovih grešaka lako se ispravi s Poništi, i svaka postaje sve rjeđa nakon nekoliko zagonetki.
Jesu li Picross, Hanjie i Griddlers različite igre?
Nisu, koriste ista pravila. Nonogram je najčešći naziv, nastao po imenu Non Ishida, jedne od dvije osobe koje su zagonetku izmislile u Japanu. Picross, Hanjie, Griddlers i Pic-a-Pix drugi su nazivi za istu ideju, ponekad s ponekim dodatkom, kao što je boja. Naš vodič o drugim nazivima za nonograme objašnjava odakle dolazi svaki naziv. Za kratku historiju pogledajte članak o nonogramu na Wikipediji.
Probajte pravila na maloj mreži
Pravila imaju najviše smisla pod prstima. Otvorite laku zagonetku 5×5 i dok postavljate svaki broj, izgovorite ga naglas: „tri, razmak, jedan“. Kad se slika pojavi, pravila će vam već biti poznata. Zatim pogledajte kako raste težina nonograma i izaberite sljedeći korak.
FAQ
Može. Red s brojem 0 ili bez broja potpuno je prazan. Odmah označite krstićem svako njegovo polje.
Moraju. Brojevi reda čitaju se slijeva nadesno, a brojevi kolone odozgo prema dolje, i blokovi se pojavljuju upravo tim redoslijedom.
Ne u klasičnom crno-bijelom nonogramu. Između dva bloka u istom redu uvijek je barem jedno prazno polje.
Gotovo uvijek. Obojena polja čine malu sliku od piksela, i to je nagrada na kraju.


